Mediteranska prehrana podrazumijeva svakodnevni unos cjelovitih žitarica, voća, povrća, maslinovog ulja i orašastih plodova, kao i svakodnevnu umjerenu konzumaciju crnog vina i mliječnih proizvoda, tjedni unos mahunarki, krumpira, ribe, jaja i peradi te vrlo nizak unos crvenog mesa i slatkiša. Cilj ovog rada bio je ispitati zastupljenost mediteranske prehrane među gimnazijalcima u Splitu. Presječno istraživanje provedeno je tijekom svibnja 2018. g. među učenicima trećih razreda gimnazija iz Splita (n=503). Učenici su ispunili upitnik o prehrambenim navikama na temelju kojeg je izračunat indeks mediteranske prehrane. Ukupno se 6,2 % učenika i 5,6 % učenica hranilo po principu mediteranske prehrane. Učenici su u najvećem postotku slijedili preporuke piramide mediteranske prehrane za krumpir (87,7 %). Primjerenu konzumaciju voća imalo je 55,6 % učenika, žitarica njih 30,5 %, dok je svakodnevna konzumacija povrća u najmanje 2 obroka zabilježena u 14,4 % učenika, a maslinovog ulja u 9,6 % učenika. Logističkom regresijom zabilježena je povezanost između mediteranske prehrane i ITM-a (OR 1,32; 95 % CI 1,09-1,6; P=0,004 ), sati provedenih sjedeći (OR 1,13; 95 % CI 1,01-1,25; P=0,027) i percepcije sreće (OR 1,61; 95 % CI 1,11-2,33; P=0,012). Može se zaključiti da je zabilježena izuzetno niska zastupljenost mediteranske prehrane među gimnazijalcima iz Splita. Potrebno je hitno uložiti napore u promoviranju ovog zdravog načina života.

MEDITERRANEAN DIET ADHERENCE AMONG HIGH SCHOOL STUDENTS FROM SPLIT

Fiorella Pia Salvatore;
2018

Abstract

Mediteranska prehrana podrazumijeva svakodnevni unos cjelovitih žitarica, voća, povrća, maslinovog ulja i orašastih plodova, kao i svakodnevnu umjerenu konzumaciju crnog vina i mliječnih proizvoda, tjedni unos mahunarki, krumpira, ribe, jaja i peradi te vrlo nizak unos crvenog mesa i slatkiša. Cilj ovog rada bio je ispitati zastupljenost mediteranske prehrane među gimnazijalcima u Splitu. Presječno istraživanje provedeno je tijekom svibnja 2018. g. među učenicima trećih razreda gimnazija iz Splita (n=503). Učenici su ispunili upitnik o prehrambenim navikama na temelju kojeg je izračunat indeks mediteranske prehrane. Ukupno se 6,2 % učenika i 5,6 % učenica hranilo po principu mediteranske prehrane. Učenici su u najvećem postotku slijedili preporuke piramide mediteranske prehrane za krumpir (87,7 %). Primjerenu konzumaciju voća imalo je 55,6 % učenika, žitarica njih 30,5 %, dok je svakodnevna konzumacija povrća u najmanje 2 obroka zabilježena u 14,4 % učenika, a maslinovog ulja u 9,6 % učenika. Logističkom regresijom zabilježena je povezanost između mediteranske prehrane i ITM-a (OR 1,32; 95 % CI 1,09-1,6; P=0,004 ), sati provedenih sjedeći (OR 1,13; 95 % CI 1,01-1,25; P=0,027) i percepcije sreće (OR 1,61; 95 % CI 1,11-2,33; P=0,012). Može se zaključiti da je zabilježena izuzetno niska zastupljenost mediteranske prehrane među gimnazijalcima iz Splita. Potrebno je hitno uložiti napore u promoviranju ovog zdravog načina života.
978-953-7803-09-4
File in questo prodotto:
Non ci sono file associati a questo prodotto.

I documenti in IRIS sono protetti da copyright e tutti i diritti sono riservati, salvo diversa indicazione.

Utilizza questo identificativo per citare o creare un link a questo documento: http://hdl.handle.net/11369/382757
Citazioni
  • ???jsp.display-item.citation.pmc??? ND
  • Scopus ND
  • ???jsp.display-item.citation.isi??? ND
social impact